preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
 
QR code
Kad zvoni?
Novo!
 
 
Obrazac
 
 
e-Dnevnik
Office365
Upute
Arhiva vijesti
Arhiva-Oglasna pločaArhiva-Naslovnica
Oglasna ploča   Naslovnica
Sigurnost
nacionalni CERT
Nova brošura, 11. 2016.
 
Centar za sigurniji internet
Brojač posjeta
Ispis statistike od 8. 11. 2009.

Ukupno: 8276751
Ovaj mjesec: 2068
Ovaj tjedan: 200
Danas: 24
Google Analytics
Google Analytics
ACES projekt "You Complete Me"

Međunarodni ACES projekt

aces logo

Vienna, 10.06.2013.  - Dear teacher, we want to thank you once again for taking an interest in the seventh project contest of aces – Academy of Central European Schools! The international selection committee was impressed by the good ...

  :: opširnije :: 


objavio: Administrator   datum: 10. 6. 2013. 15:33
» Arhiva naših vijesti    
 


Rječnik
Prikaži sve izraze koji započinju slovom:
A  D  E  G  H  K  M  N  S  Š  T 
ili prikaži SVE izraze u rječniku (ukupno: 14 izraza)
prikaži samo izraze, bez opisa

Potraži izraz:

Izraz Opis
Antisemitizam

antisemitizam (iz njemačkog), negativna predrasuda i rasistički odnos prema Židovima koji se očituje u diskriminaciji i progonu Židova kao etničke skupine.

Pojam antisemitizma uveo njemački publicist Wilhelm Marr u protužidovskom pamfletu iz 1879.

Korijeni antisemitizma su u kršćanskom odnosu prema Židovima kao izdajicama Isusa Krista. Sustavno je stimuliran u srednjem vijeku za križarskih ratova i Svete inkvizicije.

Židovima je bilo zabranjeno posjedovanje zemlje, jedina dostupna zanimanja bila su im trgovina i zelenaštvo; specijalnim zakonima tjerani su da žive u posebnim getima. Francuska revolucija priznala je Židovima građanska prava, a u Austro-Ugarskoj, nakon liberalnih reformi, dopušteno im je i vlasništvo nad zemljom. Pojava i jačanje nacionalizma u Europi u drugoj polovici XIX. soljeća doveli su do novih rasističkih teorija o Židovima kao manjevrijednoj rasi.

Antisemitizam je posebno jačao u Francuskoj (afera Dreyfuss), u Austriji, Njemačkoj, Rusiji i Poljskoj gdje je 1881. došlo do pogroma Židova koji su nakon toga učestali u Istočnoj Europi.

U XX. stoljeću fašizam i nacizam su, primjenjujući rasne teorije, organizirali sustavni progon i genocid Židova – holokaust, tijekom kojega je od 1933. do 1945. u logorima smrti i pogromima pobijeno oko 6 milijuna Židova širom okupirane Europe. Antisemitizam se i danas javlja u djelovanju krajnje desnice i neofašističkog pokreta i stranaka.

Apartheid

apartheid (afrikaans: podjela), institucionalizirana rasna politika u Južnoafričkoj Republici; težak oblik rasne diskriminacije i odricanje prava obojenih manjina u ekonomskom i političkom životu.

Ozakonjen 1948, a prekršaji toga zakona strogo su kažnjavani s ciljem da osiguraju prevlast bjelačke manjine, potomaka Bura, nad većinskim crnačkim stanovništvom.

Apartheid se počeo urušavati 1985; u srpnju 1991. vlada Frederika Willema de Klerka ukida segregacijske zakone. Nov ustav iz 1993. zagovara jednakost svih građana, a u izborima u travnju 1994. prvi je put sudjelovalo i većinsko crnačko stanovništvo.

Diskriminacija

diskriminacija (lat. razlučivanje, dijeljenje), postupak kojim se ograničuju prava pojedinaca ili naroda; nejednakost u tretiranju stvari, pojedinaca i skupina; obespravljivanje.

Rasna diskriminacija, ograničavanje prava pojedinaca na rasnoj osnovi, zbog pripadnosti određenoj rasi.

Nacionalna diskriminacija, ograničavanje prava pojedinaca ili ponižavanje i šikaniranje na osnovi pripadnosti određenoj etničkoj skupini.

Etnocentrizam

etnocentrizam, pojava označena kao vjera u nadmoć vlastite kulture ili etnosa; sklonost da se druge kulture procjenjuju i ocjenjuju prema mjerilima vlastite kulture, uz pogrešno shvaćanje i prikazivanje tih kultura, pri čemu važnu ulogu igraju stereotipi i predrasude.

Također i nepovjerenje prema drugim kulturama odn. entičkim zajednicama na temelju omalovažavanja ili pogrešnih predodžaba o njima.

Pojam uveo u znanost američki sociolog W. G. Sumner 1906.

Govor mržnje

govor mržnje - definiran je kao „svi oblici izražavanja koji šire, potiču, promiču ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje temeljene na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom ili neprijateljstvom prema manjinama, imigrantima ili ljudima imigrantskog porijekla.

Holokaust

holokaust (grč. holókaustos potpuno spaljen), kod Grka i Rimljana, žrtva paljenica zemaljskim ili podzemnim bogovima ili dušama pokojnika, pri čemu se najčešće spaljivala žrtvena životinja. Svečani obred spaljivanja janjeta (olam kalil: uništenje ognjem) bio je poznat i kod drevnih Izraelaca. Danas se pod nazivom h. poglavito razumijeva masovno istrebljenje Židova u doba nacizma. Razlika između položaja Židova i drugih “nepoželjnih naroda” bila je i u nacist. planu “konačnog rješenja žid. pitanja” njihovim potpunim istrebljenjem (i djeca i žene) u koncentracijskim logorima; prema istraživanjima, ukupno oko 6 mil. žid. žrtava.

Ksenofobija

ksenofobija (grč.), netrpeljivost prema strancima; jaka odbojnost, mržnja prema svemu što je tuđe; kao i šovinizam, pojam s negativnim značenjem.

Mržnja

mržnja, čuvstveno stanje upereno protiv pojedinca ili skupine, a očituje se u nesnošljivosti, neprijateljstvu, čak i progonu i zlostavljanju objekta mržnje.

Neugoda i nevolja koju doživljava objekt mržnje izvor je zadovoljstva za osobu koja mrzi. Za razliku od antipatije, mržnja je redovito motivirana određenim moralnim ili društvenim razlogom.

Dok individualna mržnja često dolazi zbog osobnih razloga (strah, zavist, povrijeđen ponos itd.), kolektivna mržnja izvire iz vjerskih, ideoloških, nacionalističkih i sličnih razloga, zato se tim motivima najčešće (u političkim, vjerskim, ideološkim sukobima) i opravdava. 

Nacionalizam

nacionalizam (franc. i njem.), ideologija koja ističe privrženost jednoj etničkoj skupini. Pojam tradicionalno označuje pretjerano izražavanje nacionalnih osjećaja na račun pripadnika drugih nacija uz očitovanje etnocentrizma, ksenofobije, katkada i rasizma u odnosu na druge nacije.

Politički pokret koji zagovara afirmaciju nacije kao homogenog kolektiviteta koji je tipičnih i ekskluzivnih vrijednosti povezanih uz etničku pripadnost.

U međunarodnim odnosima, ideologija i pokret koji teži stvaranju nacionalnih države, bilo kao posljedice procesa dekolonizacije, bilo odvajanja etničkih skupina iz multietničkih zajednica. Pojmom su katkad pozitivno označavani oslobodilački i populistički pokreti afro-azijskih i latinoameričkih zemalja.

Također, u kontekstu slabije razvijenih dijelova svijeta globalizacijskim procesima, govori se i o “novom nacionalizmu” čiji sadržaj nije etničke prirode, te se po tome razlikuje od etnocentrističkog i ksenofobičnog → šovinizma.

Netolerancija

netolerancija, pojam uključuje i desničarske političke stranačke programe kojima dominira borba protiv imigracije, prema islamskoj kulturi, ksenofobija i jaka antisemitska nota

Segregacija

segregacija (lat.), razdvajanje ljudi i skupina po kriterijima koji krše načela ljudskih prava i sloboda. Oblici su, najčešće, rasna, etnička ili nacionalna, vjerska, spolna, geografska segregacija itd.

Rasna segregacija, razdvajanje prema rasnoj pripadnosti, a može biti pravna (de iure) i stvarna (de facto).

Pravna s. ugrađena je u prav. i polit. poredak, a provode je političke i društvene institucije, uključujući i školu.

Stvarna segregacija je razdvajanje po rasnoj pripadnosti u svakodnevnim odnosima među ljudima, očituje se kao nepovjerenje i nesnošljivost što obično proizlaze iz predrasuda.

Najizrazitiji primjeri rasne segregacije: donedavno u Južnoafričkoj Republici na kojoj se temeljila politika apartheida, i u SAD-u do 1970.

Stereotip

stereotip (grč.), ustaljeno ponašanje ili razmišljanje koje se odlikuje krutošću i nefleksibilnošću

U sociologiji, postojano ponašanje pojedinca ili društvene skupine prema situacijama i pojavama bez obzira na promjene okolnosti koje se zbivaju i koje djeluju na izmijenjenu prirodu tih pojava ili situacija.

U užem značenju “uskogrudne slike u našoj glavi” koje su otporne na vanjske promjene.

U širem značenju, kliše, kruti kalup u koje se umeću predodžbe i predrasude o vanjskom svijetu.

Šovinizam

šovinizam (franc.), ekstremni i agresivni nacionalizam koji teži sužavanju i ograničavanju slobode drugih nacija, vjera, rasa i njihovih obilježja, a služi se raspirivanjem mržnje i radnjama kojima se krše ljudska prava drugih etničkih, rasnih, vjerskih i spolnih zajednica.

Pojam potječe od imena Nicolasa Chauvina, od domoljubivoga zanosa vojnika Napoleonove vojske iz kazališnog komada Trobojna kokarda braće Cogniard iz 1930.

Muški šovinizam, rasizam spram pripadnica ženskog spola, sastoji se u uvjerenju da su muškarci superiorniji od žena.

Tolarancija

tolerancija (lat.) Snošljivost; odnos prihvaćanja drugoga, drugačijih običaja, drugačijih uvjerenja, mišljenja. Vrijednost tolerancije leži u odsutnosti interferencije unatoč početnoj reakciji nesviđanja.

U politici, prihvaćanje postojanja drugačijih polit. uvjerenja čak i kad su ta uvjerenja u suprotnosti s vlastitim vrijednostima.

Tolerancija je osnovica moderne demokracije i multikulturalizma u kojima se prožimaju različiti sustavi vrijednosti koji koegizistiraju paralelno i koji se ne isključuju međusobno



Školski logo

Tražilica



 


 
NAPOMENA: Udžbenici za smjer
Administrator nisu na popisu

INFO!

Facebook
 

 

 

Novo

Natječaji

Novo

 
e-laboratorij

 

ASK4it

Virtualni sajam

Vježbenička tvrtka
vježbeničke tvrtke

EuroSchoolSport

LTBL Projekt

SMUN projekt

Projekt Leonardo
Leonardo da Vinci
Leonardo - Njemačka, 2015.

Project Awarded
Project "You Complete Me"

"C Code to..."
Comenius logo
Comenius, Warsaw 2013

"You Complete Me"
aces

Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji





preskoči na navigaciju