2011-12-04 08:52:00

Božićne humanitarne akcije u školi

Nakon 1. nedjelje Došašća u školi je započela humanitarna božićna akcija prodaje šiba i pšenice. Zašto baš šibe i pšenica, pitat će manje upućeni. Objasnit ćemo i to, ali kasnije. Povod akciji, koju godinama uspješno provodimo u našoj školi, jest božićno vrijeme - poznato i kao vrijeme darivanja, posebno na blagdane Sv. Nikole i Sv. Luce. 

  Ciljevi akcije učiti djelovati humanitarno pružati pomoć u svojoj sredini učiti razmišljati bez socijalnih predrasuda bez ikakvog oblika rasizma dobronamjernost plemenitost velikodušnost identificirati i proširiti osobnu pokazati čovjekoljublje izabrati etičko djelovanje

Budući da se mnogi tradicionalni pučki običaji gube, željeli smo da naša školska mladež, barem u tragovima, ponese svojim kućama dio saznanja o lokalnim običajima, vezanih uz ovo razdoblje godine.

Humanitarna akcija će u pojedinim odjelima škole imati dodatne i specifične oblike, ovisno o uzrastu učenika. Ciljevi akcije zahvaćaju i traže podjednak angažman učenika, nastavnika i roditelja. 

Iz razumljivih razloga socijalne osjetljivosti, ne možemo pisati o krajnjim korisnicima i ukupnoj potpori koja će biti pružena, kao i o pojedinačnim dobročinstvima proizišlim iz ovih humanitarnih akcija. 

 *** Unaprijed zahvaljujemo svima koji se otvorenog srca uključe u akcije! *** 

 

Blagdani i tradicijski običaji vezani uz darivanje djece Sv. Nikola Sv. Luca

 

 

6. prosinca - Sveti Nikola, blagdan

 

zaštitnik putnika i mornara bio je jako imućan i bogat, činio je dobročinstva jedna od legendi kaže da je trima siromašnim sestrama, koje se nisu mogle udati bez miraza, potajno darovao zlatnike ubacujući ih kroz dimnjak upadali su ravno u čizme koje se sušile pored kamina zbog brojnih legendi o dobročinstvima sirotinji i djeci, na njegov blagdan počinju običaji darivanja

U Šibeniku                                                                                                                          

darivanje na javnim okupljanjima - imalo je smisao upozoravanja i nagrađivanja maškaraju se muškarci u krampuse (simboli zlog duha, Vraga) strašan izgled rogova nad nakaznim licem, plaše grješne, posebno djecu krampusi nose šibe kojima šibaju zločeste te ih prosipaju pepelom, a trozubom ih bodu proizvode veliku buku lancima, praporcima, jedan među muškarcima maškara se u sv. Nikolu i daruje okupljenu djecu dijeleći bombone darivanje djece djeca uoči blagdana na prozor stavljaju svoju dobro ulaštenu čizmicu ostavljaju pismo sv. Nikoli sa svojih željama                       on daruje dobru djecu: potajno noću čizmicu napuni raznim slatkišima: bomboni, kolačići (roditelji u skladu sa željama svoje djece i osobnim mogućnostima stavljali su ipak bogatije darove) ako nisu bili u mogućnosti udovoljiti željama djece, onda bi ostavili neki manji dar primjeren djetetu za svakodnevnu uporabu (uz tobože Nikolino obrazloženje) neposlušnoj djeci:  čizmica je ostajala prazna pod jastukom su nalazili šibu kao opomenu da se poprave obredi i rituali u Šibeniku pekli su se posebni veliki okrugli kolači - s maslinovim uljem samo za ukućane kao zamišljeni zatvoreni magijski krug - vjerovalo se da osigurava zdravlje, zaštitu od nevolja i zla

 

13. prosinca - Sveta Luca, blagdan

- pučko etimologijsko značenje imena Luca/Lucija: lux, lucere = svjetlost

Sveta Lucija je živjela u 4 st. u Siracusi na Siciliji u vrijeme vladara Dioklecijana iz bogate obitelji, bila je zaručena hodočastila je na grob mučenice Agate u Kataniji da bi izmolila ozdravljenje svoje bolesne majke Agata joj je predvidjela vrlo skoru mučeničku smrt po povratku kući, Lucija je: sav svoj imetak podijelila siromasima pa i sama postala siromašna otkazala zaruke da više ne vidi zaručnika kojeg je voljela, sama sebi iskopala oči simboličko značenje povezano u narodnoj tradiciji: ugasla svjetlost njezinih očiju simbolizira nadolazeću najdužu noći i najkraći dan zimskog sunčevog solsticija suzdržavanjem od gledanja dobiva se novu unutarnja svjetlost, nada i vjeru u život

U Šibeniku                                                                                                                      

na taj dan (13. prosinca) posije se pšenica najčešće su to činile djevojke simbolika: zelenilom pšenice prizivala se plodnost, obiteljsko blagostanje i obilje u godini koja dolazi narasla pšenica  vezivala se crvenom trakom - zaštitila od uroka (u novije vrijeme stavlja se traka hrvatske trobojnice)  visina koju pšenica dosegne do Božića pretkazivala je visinu uroda i blagostanja dotične obitelji u novoj godini da se zimskom suncu vrati snagu kroz svjetlost da bi sunce moglo ponovno zagrijati promrzlu zemlju iz koje će niknuli novi plodovi pšenica se stavi u božićne jaslice ili ostaje na stolu – tada je posred pšenice svijeća pšenica = za kršćane znači život darivanje djece: na prozor djeca stavljaju čistu čarapu – u ovome je bio sadržan prethodni odgojni moment: da sami moraju oprati čarape da moraju pomoći majci u nekom kućanskom poslu  i sama siromašna, sv. Luca donosila je skromne darove: suhe smokve, bajame, orahe i jabuke govorilo se: "Sveta Luca na božićna vrata kuca." još je bio običaj: od toga dana pa sljedećih 12 dana (do Božića) pratiti kakvo je vrijeme po tim danima se predviđa vrijeme za cijelu iduću godinu (12 dana koliko je mjeseci u godini) bili su zabranjeni svi radovi u kojima se vrši tkanje, vezenje ili šivanje probadanje, bušenje, bodenje uz značenje svjetlosti postojali su i neki magijski obredi za:                            žensku mladež – uzimale su žeravice s komina, nosile po kući te onda bacale iz ruku – po strukturi rasute žerave se gatalo - kad će se dotična udati i za koga mušku mladež – zaogrtali su se bijelim plahtama, tumarali ulicama plašeći djevojke a sve u želji ne bi li sreli onu koja im se sviđa, a hrabriji su čak ulazili u kuće u kojima je bilo djevojaka za udaju

 

 

 

 

 

 


Ekonomska škola Šibenik